Župe

Župa Sveti Ilija

Župa svetog Ilije ubraja se među najstarije župe u varaždinskom kraju, ali iz pismohrana i drugih povijesnih dokumenata teško se da zaključiti kada je točno nastala. Neki povijesni izvori kažu da je 1246. godine već postojala Župa svetog Ilije. Prvi pouzdani dokument koji govori o Župi svetog Ilije dolazi iz 1334. godine kada je arhiđakon Ivan sastavio popis župa Zagrebačke biskupije, a iz 1501. godine imamo podatak da je u njoj bogoslužje predvodio župnik Mihael.

Iz kanonskih vizitacija koje su vizitatori obavljali tijekom stoljeća povijesti lako se može iščitati životni i razvojni put Župe sveti Ilija. Naime, vizitatori osim što su bilježili sve važne podatke vezane uz crkvu i župni dvor, te vršenje bogoslužja oni su vrlo često bilježili i podatke koji oslikavaju život ljudi vremena u kojem je vizitacija obavljena. Kanonske vizitacije dragocjeni su dokumenti i nepresušno vrelo podataka za povjesničare, demografe, povjesničare umjetnosti i etnologe jer se iz tih zapisa može vjerno rekonstruirati način života, odnosi među ljudima, te njihovo određenje prema Crkvi, gospodarima kojima su služili ili upraviteljima imanja na kojima su živjeli.

Kad je, pak, riječ o Župi svetog Ilije vizitatori temeljito, odgovorno i vjerno bilježe broj duša, te duhovno i materijalno stanje župe u trenutku kad su je pohodili. Često puta daju i preporuke što napraviti da se stanje poboljša. Nerijetko su dijelili i „packe“ župnicima i vjernicima zbog nemara i lošeg stanja crkve ili drugih objekata koja su pripadala župi. Da uvijek nije bilo sve kako je trebalo biti govori i podatak iz 1730. godine kada je župana crkva gotovo šest mjeseci bila interdiktom (mjestom zabrane vršenja bogoslužja) jer su župljani nakon smrti župnika upali u župni dvor iz njega odnijeli sve župnikove stvari, provalili u podrum i popili vino, odnijeli proso, odveli krave i svinje.

Unatoč brojnim nedaćama koje su tijekom povijesti pratile Župu svetog Ilije ona je od početka do danas bila je i ostala čvrsti stup katoličke vjere. Narod je svojoj župi ostao vjeran i dostojanstven i u najvećim nedaćama stvarajući bolji života na kršćanskim temeljima.

Župa sveti Ilija tijekom duge povijesti često je mijenjala granice. U srednjem vijeku bila je mnogo veća nego što je danas. Najveće promjene događaju se potkraj 18. stoljeća kada se osnivaju nove župe koje moraju imati manji broj vjernika i teritorijalno kompaktnije. Iz Župe sveti Ilija najprije se izdvajaju sela Podevčevo i Lepenje koje se pripajaju Župi Remetinec, a kasnije iz župe odlaze i sela Lužan, Koradovica i Turčin koja se pripajaju novoosnovanoj Župi Kneginec. Ipak, najvažnija podjela Župe sveti Ilija dogodila se 1982. godine. Te godine iz Župe se izdvajaju sela Beletinec i Krušljevec sa zaseokom Conari, te sa selom Filipić iz Župe Margečan udružuju u nanovo oživljenu Župu Beletinec.

U Župu sveti Ilija danas čine naselja Sveti Ilija, Beretinec, Doljan, Črešnjevo, Donji Ledinec, Gornji Ledinec, Križanec, Poljana, Seketin, Tomaševec i Žigrovec. Broji oko 4.000 stanovnika, pokriva općine Sveti Ilija i Beretinec u kojima se više od 95 posto stanovništva izjašnjava katolicima. Župa Sveti Ilija s istočne strane graniči sa Župom Kneginec, na jugu sa Župom Beletinec, na zapadu sa Župom Margečan, te na sjeveru sa Župom Biškupec.

Kontakt:

Župa Sveti Ilija

Trg Josipa Godrijana 4

42 214 Sveti Ilija

tel: 042 734 204

župnik: Izidor Ferek

Župa Beletinec

Izdvajanjem sela Beletinec i Krušljevec sa zaseokom Conari iz Župe sveti Ilija, te selom Filipić iz Župe Margečan 30. prosinca 1982. godine zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić utemeljio je Župu Beletinec. Prvim župnikom 15. rujna 1983. godine imenovan je velečasni Rudolf Holi koji će tu dužnost obavljati sljedećih dvadesetak godina. Župa broji nešto manje od 1500 vjernika koji žive u tristotinjak kućanstava.

Činom utemeljenja župe ispunjena je davna želja vjernika toga kraja da ponovo imaju svoju župu. Naime, prema nekim povijesnim izvorima korijeni Župe Beletinec datiraju još iz 1501. godine , a sam prvi spomen naziva naselja Beletinec dolazi iz 1216. godine. Iako je riječ o nevelikoj župi u njoj se od samog utemeljenja vodi dinamičan vjerski život. Vjernici su posebno ponosni na činjenicu da je njihova Župa do sada dala sedam svećeničkih zvanja, te četiri ženska redovnička zvanja.

Stalno se ulaže u uređenje crkve Svih Svetih i župne kuće. Tako je bilo i u povodu obilježavanja tridesete godišnjice Župe kada je izvršena posljednja obnova crkve i nabavljen novi oltar koji se sastoji od donjeg drvenog dijela s reljefom Posljednje večere, rada umjetnika Miljenka Kranjčeca, te gornje mramorne ploče. Likovna umjetnica Snježana Inkret oslikala je luk svetišta. U znak zahvale što je pohodio Župu u vrijeme obilježavanja obljetnice utemeljenja i na danom poticaju vjernici su varaždinskom biskupu mons. Josipu Mrzljaku darovali kip Isusa. Kip je umjetničko djelo župljanina Stjepana Makara koji je izradio i crkveni križni put.

Od ostalih vjerskih objekata svakako treba izdvojiti novo raspelo na ulazu u Beletinec iz pravca Svetog Ilije. Raspelo je postavljeno je na mjestu gdje je i prije bilo raspelo, najprije drveno, a zatim betonsko. Konstrukciju križa izradila je Bravarija Canjuga iz Varaždina, dok je Kristov korpus od bronce izradila tvrtka Bujan iz Mađareva. Župnu zastavu izradila je krojačka radionica Valentino iz Beletinca.