Prioritetna područja u borbi protiv korupcije:
 

Sukob interesa situacija je u kojoj su privatni interesi dužnosnika u suprotnosti s javnim interesom ili privatni interes utječe, ili može utjecati, na nepristranost dužnosnika u obavljanju javne dužnosti.

Radi bolje prevencije sukoba interesa i jačanja institucionalnog okvira za sprječavanje sukoba interesa donesen je Zakon o sprječavanju sukoba interesa (NN 26/11, 12/12, 124/12, 48/13, 57/15). Za provedbu Zakona osnovano je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. Povjerenstvo se sastoji od predsjednika Povjerenstva i četiri člana Povjerenstva. Predsjednik i članovi Povjerenstva biraju se na mandat od 5 godina na način i po postupku utvrđenom ovim Zakonom.

U slučaju kršenja odredbi Zakona, Povjerenstvo može izreći javnom dužnosniku sljedeće kazne: novčanu kaznu, opomenu i javnu objavu odluke. Osim kad je Zakonom drugačije propisano, postupak pred Povjerenstvom, osim postupka glasovanja, otvoren je za javnost.

Osim spomenutog zakona, sukob interesa državnih službenika nadziru nadređeni državni službenici sukladno Zakonu o državnim službenicima i postojećim kodeksima ponašanja.
 

Financiranje političkih stranaka treba biti transparentno, jer nejasno i neprecizno utvrđene obveze u kontroli financiranja političkih stranaka mogu dovesti do pojave korupcije u politici. Zbog toga se Zakonom o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (NN 24/11, 61/11, 27/13, 02/14, 96/16) osigurava transparentnost izvora financiranja i troškova političkih stranaka. Političke stranke dužne su svoje financije voditi sukladno važećim propisima o financijskom poslovanju neprofitnih organizacija, prikazati porijeklo i način utroška prikupljenih sredstava.

Zakonom se po prvi put limitira iznos donacija i zabranjuju anonimne donacije.

Iznose donacija koji prelaze Zakonom propisani limit, kao i anonimne donacije, političke stranke dužne su prijaviti Državnom uredu za reviziju i Ministarstvu financija, Poreznoj upravi, te ih uplatiti u korist državnog proračuna. Politička stranka koja ne postupi po tom propisu odgovorna je za počinjeni prekršaj, za koji može biti kažnjena novčanom kaznom. Za pravilnu provedbu Zakona donesen je Pravilnik o načinu vođenja evidencije i izdavanja potvrda o primitku članarina i dobrovoljnih priloga (donacija).
 

Pravo na dostupnost informacijama kojima raspolažu tijela javne vlasti jedno je od temeljnih ljudskih prava.

Zakon o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15) osigurava građanima pravo na pristup informacijama državnih tijela. Povjerenica za informiranje nadležna je za praćenje i provedbu Zakona o pravu na pristup informacijama i o tome redovito izvješćuje Vladu Republike Hrvatske.

Radi osiguranja javnosti rada sudova, sudska praksa je djelomično dostupna na internetu, što omogućuje javnu informaciju o sudskim odlukama. Na temelju procesnih zakona i Sudskog poslovnika omogućuje se primjena načela javnosti glavnih rasprava u sudu. Mediji se redovito koriste ovom mogućnosti.

U drugim javnim službama također je ostvareno pravo na informaciju. Tako je, primjerice, svim građanima dana mogućnost uvida u liste čekanja na internetskim stranicama bolničkih ustanova. Uspostavljen je Središnji državni portal (https://www.gov.hr) kao jedinstveno mjesto pristupa informacijama o načinima ostvarivanja prava i izvršenja obveza građana i poduzetnika te dostupnosti elektroničkih usluga javne uprave. Novi bilten javne nabave i elektronički sustav objave javnih nabava omogućavaju široj javnosti pristup do cjelovitog, organiziranog i strukturiranog izvora informacija o javnoj nabavi u Republici Hrvatskoj.  Zakon o javnoj nabavi (“Narodne novine”, broj: 120/16) osigurava postupke javne nabave koji se temelje na načelu transparentnosti.
 

Kodeksi ponašanja od iznimne su važnosti za razvoj profesionalnog integriteta i netolerancije državnih službenika na korupciju. Oni predstavljaju vodilju državnim službenicima kako postupiti pri donošenju  važnih i često teških odluka te kako izbjeći potencijalno koruptivno ponašanje. Oni također postavljaju temelje u odnosu u kojem građani postaju svjesni i znaju kakvo ponašanje i odluke mogu očekivati od osoba koje obnašaju javne dužnosti.

Etički kodeks državnih službenika (NN 40/11 i 13/12) predviđa mehanizam antikorupcijskog djelovanja u radu državnih službenika. Na temelju Kodeksa u Ministarstvu uprave ustrojen je Odjel za etiku koji se bavi primjenom etičkih načela u javnoj upravi u slučaju sukoba interesa, primanja darova i eventualnog korumpiranog postupanja. Putem otvorenog telefona, i na druge načine, Odjel zaprima prijave i pritužbe građana i državnih službenika koje upućuje nadležnim tijelima i prati njihovo rješavanje. Etički kodeks objavljen je i na internetskim stranicama. Kandidati primljeni u državnu službu moraju biti upoznati s Etičkim kodeksom.

Osim Etičkog kodeksa državnih službenika s istim načelima i odgovarajućim sadržajima donesen je i Kodeks policije.
 

Svaka zemlja bi trebala poduzeti primjerene mjere radi promicanja transparentnosti i odgovornosti u upravljanju javnim financijama. Takvim mjerama pridonosi se i suzbijanju korupcije.

Ministarstvo financija Republike Hrvatske provodeći poslove iz svoje nadležnosti zadire u mnoga područja gdje svojim preventivnim djelovanjem potpomaže suzbijanju korupcije, odnosno pridonosi prevenciji izloženosti na korupciju. Među ostalim poslovima Ministarstva takvi poslovi su: praćenja kretanja i unapređenja financijskog sustava, razvoj, unapređenje i koordinacija sustava politike koncesija, poduzimanje mjera za sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma, nadzor i inspekcijski poslovi u području poreza, carina i drugih javnih prihoda, uspostava i razvoj sustava unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru, na državnoj i lokalnim razinama.

Ministarstvo financija obavlja sljedeće nadzorne aktivnosti:

Tijekom 2008. godine doneseno je nekoliko novih zakona koji su stupili na snagu 1. siječnja 2009. godine, a koji svojim preventivnim djelovanjem potpomažu suzbijanje korupcije te olakšavaju njeno otkrivanje: Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma, Zakon o osobnom identifikacijskom broju i Zakon o koncesijama.
 

Javna nabava obuhvaća skup postupaka koje naručitelji, koji samostalno ne stječu financijska sredstva nego su neposredni ili posredni korisnici državnog ili lokalnog proračuna, moraju provesti prije zaključivanja ugovora o javnoj nabavi roba, radova ili usluga.

Javna nabava je jedna od najkritičnijih gospodarskih aktivnosti s obzirom na korupcijske rizike.

U javnoj nabavi susreću se dva bitna segmenta državne ekonomije: javni sektor kao naručitelj i privatni sektor kao ponuditelj.

Javni naručitelji u Republici Hrvatskoj mogu biti:

Javna nabava je područje u kojem se pojavljuju velike svote novca te je jedna od najkritičnijih gospodarskih aktivnosti s obzirom na korupcijske rizike.

Da bi se spriječila korupcija u javnoj nabavi i time zaštitila sredstva poreznih obveznika potrebno je detaljno normirati područje javne nabave na način da se jamči jednak tretman svih sudionika sustava javne nabave prema unaprijed zadanim pravilima, te da se svim sudionicima postupka jamči pravna zaštita.

U Republici Hrvatskoj područje javne nabave regulira Zakon o javnoj nabavi (NN 120/16), koji je uvelike uzeo u obzir odredbe prava Europske Unije u području javne nabave.

Uprava za sustav javne nabave Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva provodi i nadzire primjenu zakona i podzakonskih akata u području javne nabave i javno-privatnog partnerstva.  
 

Termin zviždač dolazi od prijevoda engleske riječi „whistleblower“.

„Zvižđač“ je zaposlenik, bivši zaposlenik ili član organizacije koji prijavi nelegalno postupanje odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti.

Osobe koje prijavljuju korupciju su iznimno važne za otkrivanje i procesuiranje korupcijskih kaznenih djela. Korupcija se dogovara u četiri oka, unutar zatvorenih sustava te ju je često bez dojave iznutra nemoguće otkriti.

Suvremena zakonodavstva svjesna važnosti „zviždača“ nastoje potaknuti osobe na prijavu korupcije te im zakonima jamče zaštitu od otkaza kao i od zlostavljanja poslodavca.

Sektor za suzbijanje korupcije Ministarstva pravosuđa izradio je „Analizu zaštite zviždača u zemljama članicama Europske unije“ kojom je izvršen pregled prakse zaštite zviždača u zakonodavstvima 11 europskih zemalja.

Zaštita osoba koje u dobroj vjeri prijave korupciju u RH propisana je u dijelovima slijedećih zakona: Čl.131. Kaznenog zakona, Čl. 109 i 131 Zakona o radu, Čl.32. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, Čl.25. Zakona o zaštiti tajnosti podataka, Čl. 36. Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru, Čl. 57. Zakona o trgovini, Čl. 14. a. Zakona o državnim službenicima.