Općenito o općini

Općina Sveti Ilija jedna je od 22 općine i 6 gradova u sastavu Varaždinske županije. Smještena je u njenom središnjem dijelu. Na zapadu graniči s Općinom Beretinec, na sjeveru s gradom Varaždinom, na istoku s Općinom Kneginec, a s južne strane s Gradom Novi Marof. Površina općine iznosi 17,221 km². Područje Općine Sveti Ilija zauzima 1,37% ukupne površine Varaždinske županije. Prema površini najveće naselje je Beletinec s 5,04 km², odnosno 29,27% od ukupne površine općine. Najmanje po veličini je naselje Križanec 0,92 km².

Općina Sveti Ilija smještena je dijelom u nizinskom, a dijelom u brežuljkastom području. Sjeverni nizinski dio Općine čini dravska ravnica izgrađena od aluvijalnih naslaga rijeka Drave i Plitvice, središnji dio Općine smjestio se na padinama Varaždinsko – topličkog gorja, a južni u aluvijalnoj dolini rijeke Bednje.

Klima Općine Sveti Ilija je umjereno toplo – kišna klima. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi oko 10°C. Srpanj je najtopliji mjesec sa srednjom mjesečnom temperaturom od oko 19°C, dok je siječanj najhladniji sa srednjom mjesečnom temperaturom od -1°C. Ukupne godišnje količine padalina iznose cca. 900 mm. Tijekom godine snježni pokrivač se javlja između 45 i 50 dana (od listopada do svibnja). Prosječne mjesečne vrijednosti relativne vlage zraka su iznad 70%. Valja istaknuti činjenicu da se posljednjih godina primjećuju i određene klimatske promjene.

Kakvoća zraka na području Općine Sveti Ilija je zadovoljavajuća i nema većih onečišćenja. Povećana opasnost od zagađenja zraka ispušnim plinovima postoji u područjima kojim prolaze značajni cestovno-željeznički pravci Varaždin – Zagreb.

Prometno – zemljopisni položaj Općine je povoljan jer se nalazi u neposrednoj blizini grada Varaždina koji je središte Županije i s kojim je povezana relativno dobrim prometnim vezama (cestovnim i željezničkim).

Prirodna obilježja i prirodni resursi

Prostor općine Sveti Ilija zanimljiv je i značajan zbog svojih zemljopisnih obilježja, prirodnih, gospodarskih i infrastrukturnih resursa. Područje je istaknuto zbog velike vrijednosti koju nose prirodni i kultivirani krajolik.

Od prirodnih resursa valja spomenuti:

1. Poljoprivredna zemljišta

Obradive poljoprivredne površine zauzimaju 14,2% područja općine, dok je 43,4% područja „mozaik“ mješovitog poljoprivrednog i šumskog zemljišta koji čine oranice, vinogradi, voćnjaci, livade, pašnjaci i šumarci.

2. Šume

Šume zauzimaju 373 ha površine. Većina šuma je u privatnom posjedu, a pod državnom upravom nalazi se 16,28 ha šuma. Šumske površine gospodarske namjene zauzimaju 353,18 ha površine. Najveće površine šuma i šumskog zemljišta nalaze se u središnjem dijelu općine. Od šumskih zajednica najzastupljenije su: šuma crne johe s drhtavim šašem, šume kitnjaka i običnog graba, šuma kitnjaka i običnog graba sa trepavičastim šašem, šuma kitnjaka s bekicama, šuma kitnjaka i pitomog kestena, šuma bukve s bekicama te umjetno podignute sastojine – crna joha, bagrem, ariš, obična smreka, američki borovac, obični bor i borovac.

3. Vode

Od značajnijih i većih vodotoka valja spomenuti rijeku Bednju u južnom rubnom dijelu Općine i potok Piškornica koji teče sjevernim rubom Općine. Bednja predstavlja južnu granicu Općine Sveti Ilija i teče u smjeru zapad – istok. Ima pluvijalni (kišni) režim protjecanja, a maksimalni vodostaj nastupa nakon velikih padalina, posebice u jesen i u proljeće. Kvaliteta vode rijeke Bednje je III kategorije, dok je propisana kvaliteta vode II kategorija. Na području Općine Sveti Ilija rijeka Bednja prima kao svoje lijeve pritoke kanal Bužanić i potoke Brodišće, Beletinec, Krušljevec i Slugovine. Najduži potok na području Općine je potok Beletinec koji teče kroz istoimeno naselje. U svom sjevernom dijelu teče kroz šumoviti, a u južnom kroz naseljeni dio naselja.

Sjeverni dio Općine pripada slivu Plitvice, a najznačajniji vodotok je lateralni kanal Piškornica koji jednim dijelom prolazi sjevernom granicom Općine. Piškornica je glavni recipijent potoka koji se slijevaju s južnih obronaka Varaždinsko – topličkog gorja. Dakle, radi se o potocima koji teku od juga prema sjeveru: Trdica, Korana, Doljan, Križanec, Šajevo.

Na području Općine nalazi se i više manjih ribnjaka od kojih su najznačajniji oni u naselju Beletinec. Njima gospodari ŠRK „Keder“ Beletinec. Navedeni ribnjaci pogodni su za sportski ribolov i rekreaciju .

Zaštićeni dijelovi prirode

Na području općine nalaze se brojne zaštićene i ugrožene biljne i životinjske vrste te područja koja su sastavni dio nacionalne ekološke mreže. Prema podacima iz Crvenih knjiga ugroženih vrsta i postojećim stručnim studijama šire područje općine stvarno je ili potencijalno područje rasprostranjenosti brojnih ugroženih i zaštićenih životinjskih vrsta, primjerice: potočna mrena, karas, barska kornjača, europski zec, golub dupljaš, puh lješnikar, vjeverica, vidra, velika bijela čaplja i dr.

Na vlažnim livadama kod Turčina i Črnca Biškupečkog  – Velike Senokoše zabilježena je biljna vrsta Fritillaria meleagris L. (kockavica). Naime, kockavica je zaštićena i ugrožena na nacionalnoj razini. Rezultati akcije prebrojavanja kockavice pokazali su da se najveća nalazišta iste u Varaždinskoj županiji nalaze upravo na području Općine Sveti Ilija na livadama južno od potoka Piškornice.

Od vrijednih krajobraznih područja valja izdvojiti: područje Slugovine (jugoistočni dio općine), područje šume Vućenica (zapadni dio općine) te područje uz rijeku Bednju (južni dio općine). Spomenuti predjeli održavaju relativnu dobru ekološku cjelovitost i različitost područja. Intervencije u tim predjelima zahtijevaju primjenu visokih kriterija zaštite prostora i okoliša, kao i racionalno zauzimanje prostora za eventualnu gradnju.

 Općina Sveti Ilija